Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Obveznice i vrste obveznica". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

Visoka Poslovna Skola

Strukovnih Studija

Novi Sad

Seminarski rad

OBVEZNICE I VRSTE OBVEZNICA

Dragana Ikonic Ivan Djuraskovic 304/08FR

Novi Sad, 2010.

OBVEZNICE

POJAM I PRAVNA OBELEŽJA OBVEZNICA

Obveznica (bond) je hartija od vrednosti kojom se njen izdavalac obavezuje da licu označenom na obveznici ili po njegovoj naredbi, odnosno donosiocu obveznice isplati, po njenom dospeću, novčani iznos na koji glasi svaki anuitetski kupon (ako se iznos na koji obveznica glasi korisniku isplaćuje u više rata, odnosno anuitetima).

Obveznica može da glasi i na određenu količinu zamenljivih stvari koje je izdavalac obveznice dužan predati njenom korisniku, a može glasiti na izvršenje određene činidbe korisniku obveznice.

Korisnik obveznice može imati i pravo na kamatu i novčani iznos na koji obveznica glasi, a može imati pravo učešća u dobiti izdavaoca obveznice.

Na osnovu ovih navedenih karakteristika i pravnih obeležja obveznice, možemo zaključiti da su obveznice dužničke hartije od vrednosti za rayliku od akcija koje predstavljaju vlasničke finansijske instrumente.

Obveznice mogu izdavati preduzeća u svoje ime i za svoj račun (npr. trgovačka obveznica), banke u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za tuđ račun, u tuđe ime i za tuđ račun (bankarske obveznice) i država u svoje ime i za svoj račun (državne obveznice).

Obveznica služi za prikupljanje slobodnih novčanih sredstava za potrebe izdavaoca, dok za kupca odnosno investitora, obveznica predstavlja ulog koji nosi siguran prihod.

U formalnom smislu obveznica mora sadržati najmanje dva elementa: fikasn datum kada se pozajmljena suma mora vratiti, odnosno rok dospeća obveznice i ugovoreni iznos kamate.

Sredstva uložena u obveznice su povratna. Naime, izdavalac obveznice je dužan da njenom korisniku vrati glavnicu (nominalni iznos na koji obveznica glasi) s pripadajućom kamatom u roku naznačenom na obveznici.

Obveznica je prenosiva hartija od vrednosti, a način prenosa zavisi od toga na koga ona glasi.

VRSTE OBVEZNICA I NJIHOVA OBELEŽJA

Uopštena klasifikacija obveznica bi mogla da se izvrši na osnovu finansijskih tržišta na kojima su one zastupljene i koja im svakako pridaju određene karakteristike svojstvene karakteristikama samog tržišta.

Naime, tržište novca je tržište na kome se trguje kratkoročnim fainansijskim instrumentima (hartijama od vrednosti), te ono stoga poznaje trgovinu kratkoročnim državnim obveznicama.

Dugoročnim obveznicama se samim tim trguje na tržištu kapitala koga karakteriše kupoprodaja dugoročnih finansijskih instrumenata.

KRATKOROČNE DRŽAVNE OBVEZNICE

Kratkoročne državne obveznice (treasury bills) su kratkoročne obligacije državnog budžeta (trezora).

Ove obveznice izdaju se sa rokom dospeća od 1, 3, 6 meseci i jedne godine i imaju obeležja diskontnih kratkoročnih finansijskih instrumenata što znači da se prodaju po ceni koja je niža od nominalne vrednosti za visinu prinosa obećanog investitoru. Prinos, odnosno dinskont zavisi od dužine vremenskog perioda od dana kupovine do dana dospeća i rizičnosti ulaganja, a realizuje se otkupom, odnosno isplatom instrumenata po nominalnoj vrednosti (face value) na dan dospeća (maturity).

 

 

 

 

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ----------

www.maturski.org

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]